Kako glavni protivnik okreće Orbánov nacionalistički pristup protiv njega

Nakon više od desetljeća dominacije mađarskom politikom, Viktor Orbán sada je nadigran na terenu nacionalizma, piše Politico.

Dok se zemlja priprema za izbore u travnju, konzervativni oporbeni čelnik Péter Magyar pojavio se kao najozbiljniji izazivač premijeru tako što je „naoružao” Orbánovu nacionalističku retoriku i euroskepticizam — i iskoristio ih za napad na njegovu političku bilancu.

Takav pristup pomogao je Magyara pogurati u anketama, ali je istodobno umanjio nade u Bruxellesu da bi on predstavljao jasan proeuropski zaokret u odnosu na Orbánov konfrontacijski stil.

Magyarov cilj, kažu njegovi saveznici, jest potaknuti birače da se zapitaju što je Orbánova nacionalistička retorika zapravo donijela.

„Nije da smo njegov nacionalistički jezik okrenuli protiv njega”, rekao je Márton Hajdu, šef ureda stranke Tisza u Europskom parlamentu. „Mi njegove laži o zaštiti mađarskih nacionalnih interesa okrećemo protiv njega.”

Nadigravanje Orbána

Magyar — bivši insajder u Orbánovoj nacionalističkoj stranci Fidesz — nastoji nadmašiti Orbána na nekim od najosjetljivijih nacionalnih pitanja: položaju etničkih Mađara izvan granica Mađarske te romskoj manjini u zemlji.

Fidesz je tradicionalno osiguravao snažnu potporu među etničkim Mađarima dodjeljivanjem državljanstva i prava glasa, ustavnom zaštitom njihovih prava te financiranjem škola i medija na mađarskom jeziku koji promiču narativ vladajuće stranke izvan Mađarske.

No nedavne Orbánove pogreške otvorile su prostor za Magyara.

Jedna prijelomna točka dogodila se krajem prošle godine, kada je slovački premijer Robert Fico progurao zakon kojim se kažnjava javna kritika poslijeratnih Benešovih dekreta, seta zakona iz razdoblja Drugog svjetskog rata kojima su etničkim Mađarima i Nijemcima u bivšoj Čehoslovačkoj oduzeti državljanstvo i imovina.

"Orbánov početni oprez odražava stratešku kalkulaciju"

Dok je Orbán — koji je s Ficom saveznik u odnosima s Bruxellesom — reagirao oprezno, Magyar je javno pozvao Bratislavu da povuče mjeru i optužio svog suparnika da ignorira to pitanje. Od tada su obje strane zaoštrile retoriku.

„Orbánov početni oprez odražava stratešku kalkulaciju”, rekao je Márton Bene, analitičar Instituta za političke znanosti TK. „Orbán nije želio ugroziti taj odnos [s Ficom] zbog manjinskog pitanja koje bi moglo izazvati sukob s Bratislavom.”

Slična dinamika odigrala se i u Rumunjskoj, gdje je Orbán podržao krajnje desnog predsjedničkog kandidata Georgea Simiona unatoč njegovoj povijesti protumađarskih poteza. Nakon što su etnički Mađari uvjerljivo podržali Simionova suparnika, Magyar je organizirao marš od Budimpešte do grada Oradee s većinskim mađarskim stanovništvom, prikazujući Orbánov stav kao izdaju.

Magyar je također istupio u obranu mađarske romske zajednice nakon što je jedan visoki dužnosnik Fidesza uvrijedio tu skupinu, tradicionalno važnu biračku bazu vladajuće stranke.

„Mađarska vlada dosljedno se zauzimala za očuvanje identiteta mađarskih zajednica izvan svojih granica”, poručio je glasnogovornik vlade u priopćenju.

Bruxelles protiv Budimpešte

Čini se da je Magyarovo pozicioniranje pomoglo u anketama. Njegova stranka Tisza ima potporu od 49 posto, prema POLITICO-ovu agregatu anketa, znatno ispred Fidesza s 38 posto. No to je također zakompliciralo nade u Bruxellesu da bi Magyar mogao brzo resetirati odnose s EU-om nakon godina sukoba s Orbánom oko vladavine prava, migracija i potpore Ukrajini u ratu protiv Rusije.

Magyar je jasno dao do znanja da ne namjerava Europskoj uniji zadavati novu iliberalnu glavobolju.

„Magyarova strategija zasad nije nadmašiti Orbána u nacionalizmu, nego razotkriti jaz između nacionalističke retorike i neuspjeha u upravljanju”, rekao je Rudolf Metz, politolog s Instituta TK u Budimpešti. „Iz perspektive Bruxellesa to ga čini manje nepredvidivim nacionalističkim rizikom i potencijalno stabilizirajućim akterom.”

Istodobno je pazio da ne djeluje previše blisko Bruxellesu, rekavši za POLITICO 2024. godine da ne „vjeruje u europsku superdržavu”.

Tisza je „u potpunosti promađarska stranka”, rekao je Hajdu. Zastupat će mađarske interese „unutar EU-a, a ne izvan njega i ne protiv njega”.

Magyarovo pozicioniranje ponekad ga je dovodilo u sukob s Bruxellesom

Ta ravnoteža ogleda se i u programskim stajalištima Tisze. Zoltán Tarr, zastupnik stranke u Europskom parlamentu, rekao je za POLITICO da stranka želi „zadržati graničnu ogradu, protiviti se obveznim migrantskim kvotama i ubrzanom pristupanju Ukrajine, težiti miru, boriti se protiv ruske propagande, jačati Višegradsku skupinu (Mađarska, Poljska, Češka i Slovačka) i srednju Europu, a da pritom ne bude europski problematični dječak”.

Ipak, Magyarovo pozicioniranje ponekad ga je dovodilo u sukob s Bruxellesom.

U zemlji se snažno usredotočio na rast troškova života, dijeleći drva za ogrjev u ruralnim područjima tijekom ekstremnih hladnoća i zagovarajući programe potpore stanovanju. No također se predstavio kao branitelj mađarskih poljoprivrednika protiveći se trgovinskom sporazumu s Mercosurom koji zagovara predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen te se pridružio prosvjedima poljoprivrednika u Strasbourgu, gdje je optužio Fidesz da ih je „ostavio na cjedilu”.

Po pitanju Ukrajine oprezan

Po pitanju Ukrajine Magyar je zauzeo oprezan ton, priznajući Rusiju kao agresora, ali — poput Orbána — isključujući slanje vojnika ili isporuku oružja.

Najveći sukob s establišmentom imao je u Europskom parlamentu, gdje je sedam zastupnika Tisze sankcionirala njihova paneuropska krovna skupina, Europska pučka stranka (EPP), nakon što se nisu pojavili na glasovanju o povjerenju Ursuli von der Leyen u siječnju.

Zabranjeno im je obraćanje na plenarnim sjednicama i obnašanje dužnosti izvjestitelja u sljedećih šest mjeseci.

„Zastupnici Tisze primili su na znanje odluku”, napisao je Magyar na Facebooku. „Istodobno smo zahvalni na potvrdi iz Bruxellesa da političari Tisze nemaju vlasnike.”

Orbán je brzo reagirao, optuživši Tiszu za licemjerje jer nije odlučnije prkosila EPP-u glasovanjem protiv predsjednice Komisije.

„Prazna mjesta, prazna obećanja. Sudbina Mađarske bila je na kocki, a stranka Tisza nije se ni potrudila doći glasovati. Njima je Bruxelles na prvom mjestu”, rekao je Orbán.